Lokalne prometnice su loše

Hrvatski autoklub objavio je rezultate internetske ankete kojom je ispitao kakvi su stavovi naših vozača o stanju cesta u Republici Hrvatskoj.

Podaci iz Programa građenja i održavanja cesta za razdoblje 2013.-2016., iz lipnja prošle godine govore kako smo u EU ušli s 26.963 kilometara cesta, od čega 1413 kilometara otpada na autoceste, 6867 kilometara na državne ceste, 9703 kilometra na županijske i 8979 kilometara na lokalne ceste. Dana je i opća ocjena stanja kolnika mreže državnih cesta. Tvrdi se da je trećina u dobrom stanju i još dodatnih 43% u zadovoljavajućem. S druge strane, oko 25% je u lošem i vrlo lošem stanju. Ocjena udobnosti kolnika (utjecaj ravnosti, kolotraga, oštećenja i ispucanosti kolnika na udobnost putovanja) donosi još poraznije rezultate. Čak 38% državnih cesta je na tom polju ocijenjeno lošim i vrlo lošim. Iako je u proteklom četverogodišnjem razdoblju u državne ceste uloženo ukupno 6,5 milijardi kuna, u Programu se zaključuje da postoji zaostatak u održavanju kao rezultat nedostatnih ulaganja. Ocjena stanja županijskih i lokalnih cesta nije navedena, no iako gotovo trostruko duža od one državnih cesta, u mrežu županijskih i lokalnih cesta u istom je četverogodišnjem razdoblju uloženo tek 3,8 milijardi kuna, 200 milijuna kuna manje od planiranog. Najveći dio sredstava otpada na vatrogasne mjere, tj. spašavanje kolnika od potpune propasti. U gradnju je uloženo tek 141 milijun kuna, a to je petina planiranog i 25 puta manje od sredstava uloženih u gradnju državnih cesta.

Ne čude stoga rezultati ankete provedene na internetskim stranicama HAK-a u kojoj je većina sudionika, između ostalog, iskazala veliko nezadovoljstvo upravo stanjem kolnika na lokalnim prometnicama. U anketi su sudjelovala 954 sudionika, većinom radno najproduktivnijeg stanovništva u dobi između 26 i 45 godina (69%), kojima je automobil glavno dnevno transportno sredstvo (83%), nikad za potrebe vlastitog prijevoza ne koriste bicikl (41%), vlak (78%) ili lokalni gradski prijevoz (59%), do posla putuju manje od 10 kilometara (54%) i 57% ih živi u gradovima s više od 10.000 stanovnika. Može se zaključiti kako većina sudionika do posla svaki dan vozi upravo županijskim i lokalnim prometnicama.

Trenutačno stanje njihove površine čak 72% ispitanih ocjenjuje lošim i vrlo lošim. Njih još veći broj (83%) ocjenjuje kako je trenutačno stanje lokalnih prometnica po pitanju brojnosti udarnih rupa također loše i vrlo loše. Zabrinjava i trend. Naime, sudionici tvrde da se u posljednje tri godine u mjestu njihova stanovanja stanje prometnica nije promijenilo nabolje. Naprotiv, broj udarnih rupa se, po njihovu mišljenju, povećao. Pri tome je u protekle dvije godine čak 76% anketiranih vozača na udarnim rupama oštetilo neki od dijelova podvozja automobila, no tek mali broj njih (16%) prijavio je uočene rupe na cesti. Češće ih prijavljuju stariji sudionici i sudionici iz kontinentalne Hrvatske, a najmanje oni iz Slavonije. Zašto se ponašaju pasivno? Prije svega zato što ne znaju kome i kako se obratiti (79%). Ovdje treba istaknuti da se odnos vlasti prema tom pitanju mijenja u zadnje vrijeme. Otvaraju se besplatne telefonske linije ili linije s 24-satnim dežurstvom, postoji mogućnost prijave putem interneta itd.

Savjet Hrvatskog autokluba vozačima je da se informiraju jer, pokazalo se, 84% sudionika ankete nije upoznato s procedurom prijave i pristupom lokalnih vlasti pitanju udarnih rupa, ali i drugih uočenih nedostataka na cesti.

Na negativnu ocjenu trenutnog stanja površine lokalnih prometnica, izgleda, najviše je utjecalo stanje rupa na prometnicama i stanje začepljenosti sustava odvoda vode, te stanje vidljivosti oznaka na kolniku.

I dok su, očekivano i s razlogom, vozači vrlo kritični prema stanju kolnika, opću opremljenost cesta percipiraju u boljem svjetlu. Dobrom ili vrlo dobrom ocjenom 52% sudionika ocjenjuje stanje vidljivosti horizontalne signalizacije. Jednake ocjene, ali za osvijetljenost prometnica daje 58%, a za stanje prometnih znakova čak 68% anketiranih. Ovakve, relativno dobre ocjene stanja prometnih znakova dijelom proizlaze iz činjenice da su na pitanja odgovarali žitelji urbanih sredina, uglavnom iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije (43%) gdje je u proteklom razdoblju obnovljena i bitno proširena vertikalna signalizacija.

Osim stanja prometnica i signalizacije, na komfor vožnje utječu i različita ograničenja u prometu. Jedno od njih, posebno prisutno u gradskim sredinama, jesu uspornici prometa ili popularno zvani "ležeći policajci". Jednostavnost i učinkovitost ovog rješenja za usporavanje prometa nije upitna, no izvedba jest te ne čudi nezadovoljstvo vozača ovim načinom usporavanja prometa. Gotovo 70% sudionika je protiv, od čega 48% snažno protiv postavljanja uspornika, barem na način na koji je to do sada rađeno. Pritom su sudionice ankete bile sklonije podržati ih od sudionika, dok najnegativnije stavove prema uspornicima prometa imaju sudionici iz kontinentalnog dijela Hrvatske, a najmanje negativne sudionici iz Slavonije.

Jednako neskloni su potpunom zatvaranju prometnica za prometovanje vozila kako bi se povećala sigurnost pješaka i drugih ugroženih sudionika u prometu. Za razliku od toga, neutralno mišljenje imaju o drugim građevinskim rješenjima za smirivanje prometa poput suženja, izdizanja dijela ceste itd. Iako su se ova rješenja u drugim zemljama pokazala učinkovitima, nenametljivima po vozača i manje štetnima po vozilo, kod nas još nisu zaživjela u dovoljnoj mjeri da bi vozači prema njima zauzeli konkretan stav. Građevinska rješenja najviše podržavaju sudionici iz kontinentalne Hrvatske, i to najviše sudionici srednje dobi (35-55 godina), a najmanje oni iz Istre i Primorja.

Zato konkretan stav imaju o iskušanim načinima usporavanja prometa kao što su uvođenje ograničenja brzine (72% podržava i snažno podržava) i kamera za snimanje brzine (54% podržava i snažno podržava). Tim načinima smirivanja prometa skloniji su stariji sudionici.

U konačnici, zanimalo nas je mišljenje vozača o prometnim gužvama. Iako su veći hrvatski gradovi po zagušenosti prometa daleko od europskih metropola, čekanje u prometnoj gužvi bitno narušava komfor putovanja. Većina sudionika, njih 55%, smatra da je gužva ozbiljan problem upravo u gradskim sredinama. Mišljenja su podijeljena kad su u pitanju prometne gužve na autocesti. Većina autoceste doživi jednom godišnje, i to ljeti, kad su gužve i najveće, pa je razumljivo da veliki broj ispitanika (41%) smatra gužve na autocesti ozbiljnim problemom iako su one veći dio godine poluprazne. U tom smislu, najpozitivnije su ocijenjene državne ceste na kojima za trećinu ispitanika gužve ne predstavljaju veći problem. Problem s gužvama i zastojima u gradu, naseljima i autocestama najozbiljnijim procjenjuju sudionici iz kontinentalne Hrvatske, a najmanje ozbiljnima sudionici iz Dalmacije.

{files}
ab in den urlaub gutschein